Odsjek za orijentalnu filologiju (ranije Odsjek za orijentalne jezike i književnosti i Odsjek za orijentalistiku) izrastao je iz Katedre za orijentalne jezike koja je osnovana 1950. godine sa osnivanjem Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Prvo nastavničko jezgro činili su tada već afirmirani orijentalni filolozi: nastavu iz arapskog jezika i književnosti obavljao je prof. Šaćir Sikirić, a nastavu iz turskog jezika i književnosti prof. Nedim Filipović. Radi pomoći u izvođenju nastave arapskog jezika kao honorarni nastavnik angažiran je Besim Korkut, saradnik Orijentalnog instituta. U koncipiranju nastavnih planova i programa Katedra je nastojala razviti specifičan studij koji obrazuje stručnjake spremne za izučavanje arapskog, turskog i perzijskog jezika i klasičnih i modernih književnosti na tim jezicima, te za istraživanje osmanskih izvora i bogate rukopisne građe na arapskom, turskom i perzijskom jeziku radi naučnih i civilizacijskih potreba izučavanja historije i kulture naših naroda.
U prvo vrijeme na Katedri su u A disciplinu ulazili turski jezik sa književnošću i arapski jezik sa književnošću. Kao B disciplina studirali su se historija, srpskohrvatski jezik i evropski jezici. Perzijski jezik bio je C disciplina i predavao ga je prof. Sikirić. Kasnije je, zbog prenapregnutosti studija, Katedra podijeljena na dvije sekcije: sekcija arapskog jezika sa književnošću i sekcija turskog jezika sa književnošću kao odvojene A discipline. Kao B disciplina figurirali su uzajamno turski jezik za grupu arapski jezik i književnost te arapski jezik za grupu turski jezik i književnost. Uz odabranu A sekciju kao B disciplina su se mogli studirati historija, srpskohrvatski jezik, evropski jezici, filozofija i sociologija.
Uporedo s ovim promjenama rasle su potrebe za proširenjem nastavničkog kadra. Kao honorarni nastavnici angažirani su saradnici Orijentalnog instituta: za arapski jezik prof. Teufik Muftić, a jedno vrijeme je na Katedri bio angažiran Omer Mušić; za izvođenje nastave iz turskog jezika, osmanske paleografije i diplomatike angažirani su prof. Hamid Hadžibegić i Ešref Kovačević. U to vrijeme nastupili su uvjeti da Odsjek podiže nastavnički kadar iz redova svojih diplomiranih studenata. Šezdesetih godina primljeni su asistenti koji su svoj radni vijek, do zvanja redovnih profesora, proveli na ovome Odsjeku: prof. dr. Sulejman Grozdanić predavao je arapsku književnost, prof. dr. Srđan Janković arapski jezik, prof. dr. Vančo Boškov tursku knjževnost i prof. dr. Bećir Džaka perzijski jezik i perzijsku književnost.
Godine 1971. Katedra prerasta u Odsjek za orijentalne jezike i književnosti, koji je u početku imao dvije katedre: Katedru za arapski jezik i književnost i Katedru za turski jezik i književnost, a 1977. godine dobiva i treću – Katedru za perzijski jezik i književnost. Odsjek je prvi u regiji na akademskom nivou promovirao značaj perzijskog jezika koji je dobio rang B discipline i postao trogodišnji studij. Nastavu je izvodio prof. dr. Bećir Džaka, a njegovi spoljni saradnici bili su iranisti iz Orijentalnog instituta Salih Trako i dr. Džemal Ćehajić.
Početkom sedamdesetih godina na Odsjeku su u svojstvu asistenata za arapski jezik počeli raditi Vasja Sterle, Nada Bojanić i Naida Sušić-Mehmedagić, a za asistente za turski jezik izabrani su Jasna Šamić i Ekrem Čaušević. Rad Odsjeka je u naučnom, stručnom i kadrovskom smislu usmjeravan tako da pokrije područje arapskog, turskog i perzijskog svijeta u jezičkom, književnom i kulturnom pogledu. Orijentalno-islamsku civilizaciju na Odsjeku predavao je akademik Nedim Filipović.
U narednom period na Odsjek su primljeni asistenti Amir Dervišević, Kerima Filan, Dragana Kujović, Delila Dizdarević, Aida Damadžić, Slobodan Ilić, Nada Žan, Pajo Avirević, Vesna Đukić i Namir Karahalilović. Godine 1990. nastavnom kadru priključio se prof. dr. Amir Ljubović na predmetu Orijentalno-islamska civilizacija, a 1991. godine prof. dr. Fehim Nametak kao honorarni nastavnik na predmetu Turska književnost.
Pred samu agresiju na BiH jedan broj nastavnika i saradnika se zatekao izvan Sarajeva, a tokom rata (1992-1995) jedan broj je napustio Fakultet. Time je Odsjek došao u tešku kadrovsku situaciju, pa su za realizaciju nastavnog plana sa Orijentalnog instituta angažirani prof. dr. Esad Duraković za arapski jezik i arapsku književnost, dr. Lejla Gazić za osmansku diplomatiku i paleografiju, dr. Fazileta Hafizović i dr. Amina Šiljak-Jesenković za turski jezik te Smaila Sjenar kao demonstrator za perzijski jezik. Na kraći period angažiran je prof. dr. Jusuf Ramić sa Fakulteta islamskih nauka koji je predavao arapsku stilistiku i metriku, Suada Muharemovović kao asistent za perzijski jezik, a na arapskom jeziku kraće vrijeme kao asistent radila je Jasmina Pulić. U šezdeset godina postojanja Odsjeka za orijentalnu filologiju dragocjen doprinos njegovom radu dali su bibliotekari Lamija Hadžiosmanović, Safija Bajramović i Sadžida Bjelak.
Saradnici primljeni poslije rata Elma Dizdar, Sabina Bakšić, Đenita Haverić, Munir Mujić, Amra Mulović, Alena Ćatović, Munir Drkić, Mirza Sarajkić, Mirsad Turanović, Suada Muharemović, Velida Mataradžija i Edina Nurikić izgradili su svoj akademski profil upotpunjavajući i unapređujući rad Odsjeka.
U konačnici, vođenje pozitivne kadrovske politike rezultiralo je ravnopravnim položajem sve tri Katedre na Odsjeku, te mogućnošću da se danas, u okviru bolonjskog koncepta studija, sva tri orijentalna jezika sa književnostima izučavaju u formi jednopredmetnog i dvopredmetnog studija na I i na II ciklusu studija.
Tokom svog dugogodišnjeg kontinuiranog djelovanja, Odsjek za orijentalnu filologiju njegovao je i njeguje saradnju sa Orijentalnim institutom u Sarajevu, te sa mnogim drugim univerzitetima i institucijama što se bave srodnim djelatnostima, posebno onim u arapskim zemljama, Turskoj i Iranu. Taj kontakt održava se i gostovanjem stranih profesora, renomiranih lingvista, književnika i književnih kritičara. Članovi Odsjeka učestvovali su na međunarodnim kongresima i simpozijima, a svoje radove objavljivali u domaćim i stranim časopisima. Za svoj naučni angažman nastavnici Odsjeka dobili su nagrade i priznanja državnog i međunarodnog nivoa.
Članovi Odsjeka
prof. dr. Esad Duraković, akademik (dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, dopisni član Arapske akademije nauka u Damasku, dopisni član Arapske akademije nauka u Kairu, dopisni član Jordanske Akademije nauka)
prof. dr. Fehim Nametak, emeritus
dr. Namir Karahalilović, redovni profesor
dr. Kerima Filan, redovni profesor
dr. Munir Mujić, vanredni profesor
dr. Elma Dizdar, vanredni profesor
dr. Sabina Bakšić, vanredni profesor
dr. Alena Ćatović, vanredni profesor
dr. Đenita Haverić, vanredni profesor
dr. Munir Drkić, docent
dr. Amra Mulović, docent
dr. Mirza Sarajkić, docent
dr. Ahmed Zildžić, docent
mr. Velida Mataradžija, viši asistent
mr. Edina Nurikić, viši asistent
mr. Mirsad Turanović, metodičar
Amir Dervišević, metodičar
Suada Muharemović, lektor
strani lektori za arapski, turski i perzijski jezik
Međunarodne nagrade, priznanja i uspjesi
UNESCO-va međunarodna nagrada SHARJAH PRIZE FOR ARAB CULTURE 2003. (prof. dr. Esad Duraković)
Međunarodna nagrada Doprinos turskom svijetu (TÜRKSAV) za 2009. godinu (prof. dr. Fehim Nametak)
Član žirija The International Prize for Arabic Fiction za 2016 godinu (prof. dr. Munir Mujić)
Priznanje predsjednika Republike Turske za doprinos saradnji između dviju zemalja za 2017. godinu (prof. dr. Kerima Filan)
Deveta međunarodna nagrada FARABI za najbolji istraživački projekat u 2017. godini za knjigu „Višejezičnost u Mesneviji“ (doc. dr. Munir Drkić)